Mozak je nevjerojatan. Koliko god se nama činilo da držimo neke stvari pod kontrolom, čini se da to nije tako. Ovdje je deset nevjerojatnih činjenica o nama:
1. Zbog dopamina smo ovisni o googlanju Dopamin je neurotransmitor u mozgu koji kontrolira osjećaje užitka, kao što su, recimo, uživanje u hrani ili seksu i odgovoran je što to stalno priželjkujemo. Dopamin nas potiče i na istraživanje svijeta i zaslužan je za stvaranje dobrog osjećaja kad dođemo do cilja ili pronađemo što smo tražili. Internet možemo nazvati instant proizvođačem osjećaja zadovoljstva, a dopamin nas vuče da provedemo na internetu više vremena nego što smo planirali jer to povećava njegovu količinu u tijelu i postajemo ovisni o tom osjećaju, piše 24sata.hr.
2. Možemo zapamtiti samo tri do četiri stvari odjednom Nakon 20 sekundi to što smo zapamtili će ‘ispariti’ iz mozga, osim ako to ne ponavljamo. Stručnjaci kažu kako nismo sposobni zapamtiti tri do četiri stvari odjednom, npr. niz brojeva, osim naravno izuzetaka kojih ima u svim sferama života. Prisjetite se koliko puta ste pokušavali zapamtiti nečiji broj telefona i nakon treće ili četvrte brojke ste zapeli.
3. Uvijek želimo više izbora, a mrzimo ako je izbora previše Pa tko bi nam udovoljio? Ljudima je nekako ‘u krvi’ da vole imati mogućnost izbora. Npr. vole supermarkete jer je izbor proizvoda velik, a s druge strane to ih umara jer moraju puno odlučivati – što je veći izbor i nedoumica je više. Jednom je napravljen interesantan eksperiment. Trgovci su na stol stavili šest različitih teglica pekmeza i zamolili kupce da ih kušaju. Kasnije su povećali broj i na stolu se našlo čak 24 vrsti pekmeza. U prvom slučaju je 60 posto ljudi pristalo kušati ih dok se njih 28 posto odlučilo kupiti pekmez. U drugom slučaju, kad su imali veći izbor, 40 posto je pristalo na degustaciju, a samo dva posto je kupilo teglicu.
4. Nemoguće nam je ne obratiti pažnju na hranu, seks ili opasnost Dobar primjer toga je kako se promet uvijek uspori ako je nesreća na cesti, iako nije na toj strani kolnika i promet je neometan. Ljudi jednostavno ne mogu odoljeti da ne pogledaju nešto strašno. Jednako je i sa scenama seksa, kao i kada je hrana u pitanju. Za to je kriv mozak koji ima potrebu stalno skenirati što se događa oko njega. To nam je ostalo još od naših predaka kojima je moć zapažanja često značila život ili smrt. Hranu, seks i opasnost su povezivali s preživljavanjem.
5. Radije kupujemo poznate brendove Naime, radije ćemo se odlučiti za, recimo, televizor poznatog brenda jer će taj naziv asocirati mozak na sigurnost – ako je nešto poznato, tad su manje šanse kako će nešto poći po zlu. Mozak nam u takvoj situaciji poručuje – to je dobar proizvod! To je posebno izraženo kod online kupovine jer nismo u mogućnosti vidjeti proizvod uživo i dotaknuti ga.
6. Kada smo nesigurni, gledamo što će drugi učiniti To se zove socijalno vrednovanje, odnosno ljudi su skloni povoditi se za drugima kada nisu sigurni što napraviti, koji proizvod odabrati, što izgovoriti itd. Psiholozi su napravili jedan eksperiment kako bi to dokazali. Zamolili su pojedince da ispune anketu u sobi u kojoj su bili i drugi ljudi. Pojedinačni kandidati nisu znali kako su svi ostali u prostoriji zapravo glumci. Potom su pustili dim i pratili kako će koji kandidat reagirati. Ako su glumci ignorirali taj dim, i kandidati su bili mirni i nastavili ispunjavati anketu, iako se radilo o potencijalno opasnoj situaciji.
7. Opčinjeni smo fotografijama ljudi Ovo ne uključuje animacije ili nacrtane slike – samo fotografije. Među svim stvarima na nekom mjestu, najprije će nam pažnju privući fotografije ljudi. Jednako je i kada pregledavamo sadržaje na internetu, baš svaki put ćemo najprije pogledati fotografije na kojima su ljudi. Za to je odgovoran dio mozga zadužen za prepoznavanje lica i tumačenje emocija.
8. Donosimo li odluke logikom ili intuicijom? Istraživanja su pokazala da jednostavne odluke češće donosimo vođeni logikom, a kompliciranije intuicijom. Ali, i naše raspoloženje utječe na to. U trenucima dobrog raspoloženja ljudi više osjećaju kako se trebaju osloniti na intuiciju dok za loših dana radije koriste logiku.
9. Naše misli lutaju 30 posto vremena Koliko puta se dogodilo da pročitate rečenicu, pa čak i nekoliko puta i shvatite kako ne znate što ste zapravo pročitali?. To je zato što misli odlutaju iako oči prebiru po slovima. To je posve normalno, kažu stručnjaci i napominju da naše misli lutaju čak 30 posto vremena.
10. Čak i iluzija napretka nas motivira Recimo, dobar i poznat primjer toga je kupovina uz kartice na koje se skupljaju naljepnice, bodovi itd. Na kraju svakog tog puta čeka nas nagrada, možda popust, besplatno šišanje i slično. Trgovci znaju da će nas pomisao na nagradu motivirati da više novca potrošimo kod njih. Iako, kada bi možda bacili neku računicu, ispalo bi da ništa nije besplatno već smo to itekako platili, a da nismo ni primijetili. Na primjer, kupovina negdje drugdje može biti jeftinija.
Vrisak.info