Do 1971. godine zlato je bilo osnova za američki dolar, a druge valute su bile vezane za vrijednost američkog dolara. Novac je praktički bio potvrda za položeno zlato. Međutim, od te godine dolar se više ne mora otkupiti u zlatu i lagano kreće tiskanje novca po zahtjevu, a proteklih godina to doseže vrhunac, piše Večernji list BiH. Amerikanci su tiskali čak 10 trilijuna američkih dolara, što je oko 9 posto svjetskog BDP-a, u posljednjih nekoliko godina. Stoga, nije čudno što inflacija uzima maha diljem svijeta.
I mi u BiH vrlo dobro je osjetimo jer je ova zemlja osjetljiva na sve krize, ponajviše što ovisi o svemu inozemnom. Nedžad Smajić, IT stručnjak i osnivač Crypto.ba zajednice iz BiH, koja okuplja mlade sa svih područja bivše države, upozorava da se događa ogromna novčana tranzicija.
– Jako se puno osjeti inflacija, koja konstantno raste, gdje hiperinflacija samo što nije počela, tako da uzdati se u fiducijarni novac, bilo dolar, euro, liru, mislim da nije pametno. Trenutačni oslonac na svjetskim burzama su zlato, srebro i bitcoin. Jer činjenica je – novac nije tu da ostane i dobro bi bilo da se on ulaže u nešto što je sigurno – priča za Večernji list Smajić.
S obzirom na to da novac iz dana u dan gubi svoju vrijednost, inflacija ugrožava svu ušteđevinu, te utječe na kupovnu moć građana. Stručnjaci ističu da kada inflacija premaši 3 posto, držanje novca u banci nije najbolji izbor. Savjet broj jedan je kupnja korisne imovine.
– Ako niste skloni rizicima koji prate različite oblike financijskih investicija, kupovnu moć novca možete zaštititi i kupnjom nekog trajnog dobra. Primjerice, možete kupiti automobil prije nego što ste to planirali. Na taj način možete uštedjeti jer će zbog inflacije cijene automobila vjerojatno rasti – navodi se među savjetima.
Druga stvar je ulaganje u mirovinsku štednju.
– Ako već štedite, možete povećati mjesečne uloge da biste aktivirali slobodnu gotovinu – navodi se. Dalje se navodi ulaganje u dionice kao kvalitetna zaštita od inflacije. – Statistika kazuje da je rast cijena dionica u prošlosti uvijek nadmašivao stopu inflacije. Naravno, potrebno je odabrati prave dionice i složiti dobar portfelj – stoji u savjetima.
Uvijek je tu i ulaganje u stambene nekretnine ili zemljišta. To dobro podnosi učinak inflacije.
– To je zato što cijene kuća i stanova, kao i najamnina, obično ide u korak s inflacijom. No, kao i kod dionica, prilikom kupnje stana važno je napraviti dobar odabir. Što nekretninu skuplje platite, smanjuje se potencijalna profitabilnost i povećava rizik od gubitaka – stoji u vodiču Tportala.
Josip Kokanović, koji godinama prati situaciju na financijskim tržištima s ciljem predviđanja kretanja cijena i izrađuje analize, naveo je da je zlato prikladnije za štednju od nekretnina jer je dostupno svima bez obzira na platežnu moć, ne nosi troškove održavanja i oslobođeno je svih poreza.
– Cijena zlata u proteklih je dvadeset godina u prosjeku rasla više od osam posto godišnje, što je značajno više od stope inflacije u tom istom razdoblju. Taj rast nije ujednačen – njegova cijena najviše raste upravo u vrijeme kriza i inflacije. Ne čudi stoga da najnoviji podaci pokazuju kako je ove godine potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima u svijetu u velikom porastu – naveo je.
Što se bankovne štednje u obliku novca tiče, iako neisplativa, to ne znači da nije potrebno štedjeti.
– Dapače, trenutačna ekonomska nesigurnost i neizvjesnost najbolji su pokazatelj zašto je bitno planirati za budućnost i pripremiti se za nju. No, štednja mora biti isplativa kako bi bila smislena. Srećom, postoje oblici štednje koji su se pokazali izrazito isplativim u prošlosti, posebno za vrijeme visoke inflacije, kao što je realna imovina, čiji su najpoznatiji oblik nekretnine.
– No, nekretnine sa sobom nose brojne troškove i činjenica je da si većina štediša ne može priuštiti nekretninu isključivo za potrebe štednje. Srećom, postoje drugi oblici realne imovine namijenjeni dugotrajnoj štednji kao što su plemeniti metali među kojima je daleko najpopularnije investicijsko zlato – istaknuo je među ostalim.