“Ono što smatram da je skoro dogovoreno jest da će biti brisani prefiksi kad je u pitanju izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da se neće moći praviti nikakve izborne jedinice bazirane na etničkom principu, da nikakvih asimetričnih rješenja neće biti u tom smislu i da će biti kreirani mehanizmi za deblokadu procesa u Federaciji”, rekao je lider SDA Bakir Izetbegović gostujući u programu Federalne televizije.
Izetbegović, međutim, nije kazao s kim je to dogovorio. Moguće sam sa sobom. Dogovor, naime, podrazumjeva dvije strane- bošnjačku i hrvatsku. Ako je Izetbegović takvo nešto dogovorio s Palmerom i Echorst, a nije, valja ga podsjetiti kako su diplomatski predstavnici SAD i EU medijatori pregovora, a ne strana u pregovorima, piše Hrvatski Medijski Servis.
Prema onom što je jučer kazao lider HDZ BiH Dragan Čović nikakav dogovor nije postignut. Pogotovo ne o brisanju nacionalnih prefiksa u Predsjedništvu i domovima naroda. To bi, naime, značilo odustajanje od temeljnog, nadkrovljućeg načela Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, što bi za Hrvate značilo političko samoubojstvo.
– Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda nema alternativu za mene, odnosno za ovaj naš pregovarački tim. To je dio sporazuma koji smo potpisali u Mostaru i upravo na načelima, kako smo pisali dogovore oko Statuta Mostara i definirali poziciju konstitutivnih naroda, mislim da to treba definirati na nivou Federacije. Naravno, ponudili smo vrlo jasna rješenja kada su u pitanju presuda Suda u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH. Uz predznak koji vrlo jasno definira određene odrednice u Ustavu BiH, a to su nazivi konstitutivnih naroda vežemo i dodatak da uz to ide i predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih narod.
Primjera radi, na listi za Predsjedništvo iz FBiH gdje će biti hrvatski član Predsjedništva do sada je pisalo “hrvatski Član Predsjedništva” pa ste imali imena, mi predlažemo da bude “hrvatski član predsjedništva i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda”. Na isti način bošnjačka i srpska lista – kazao je Čović.
Time bi otvorili vrata da svi mogu biti birani i kandidirani, kaže predsjednik HDZ-a. Ovo, naravno uključuje iznlažanje modela koji bi osigurao da Hrvati dominantno, mogu izabrati člana Predsjedništva BiH, kao što to mogu Bošnjaci i Srbi, o čemu suglasnost, također nije postignuta
– Kada je u pitanju Dom naroda FBiH tu nismo imali većih problema, nije se doticalo etničkog naziva pojedinog kluba, tako da nije problem da u FBiH imate Hrvatski klub, njih 17. Mi tražimo da budu samo legitimno izabrani. A predložili smo da po modelu natpolovičnom veličinom istog kluba se bira klub na nivou BiH gdje će minimalno biti četiri predstavnika u ovom slučaju Hrvata, što znači da postoji mogućnost da se bira i onaj koji nije predstavnik konstitutivnih naroda, a da još jednim dodatkom u Ustavu jamčimo da na razini BiH od 15 predstavnika u Domu naroda, minimalno jedan mora biti onaj koji se ne izjašnjava kao pripadnik konstitutivnih naroda. Potpuno smo ugradili i mogućnost kandidiranja i izbora kao što je i u Mostaru minimalno jedan, pojasnio je Čović.
Predsjednik HDZ-a je rekao da paket Izbornog zakona mora sadržavati modele za Dom naroda i Predsjedništvo, jednako tako i tehničke izmjene.
Na pitanje novinara, hoće li biti moguće to sve realizirati do raspisivanja Općih izbora 2022. Čović je rekao:
– Ako to nismo u stanju dogovoriti između svih nas ovdje u dvanaestom mjesecu, bojim se da se nikada nećemo dogovoriti. Mi smo to u stanju uraditi za pet dana ako želimo sjesti za stol. Jučer kad su bile sve druge stranke, ili većina stranaka i njihovih predstavnika iz Federacije, i na taj način se razmišljalo, ja osobno mislim da je toliko malo ostalo, ako se zaista želi. Ako svi kažu ne treba Hrvatima birati predstavnika, onda hajdemo to napraviti, napišimo kako ćemo i sve smo riješili. Idemo na tehničke pretpostavke Izbornog zakona. Jasno je da se to može do tog potencijalno 15., 16. 12., kad će vjerojatno ovdje opet biti okupljanja, definitivno završiti, ali ja sam zamolio da do tada ne čekamo, jer mi obično između mjesečnog dolaska gospodina Palmera i gospođe Eichorst, ništa ne uradimo. Čekamo da nas oni okupe, a budemo li i dalje čekali, jasno je da se nećemo dogovoriti, poručio je Čović.
Također, na pitanje kako ocjenjuje odnos međunarodne zajednice prema njemu u ovim pregovorima, odnosno na to da određeni sarajevski mediji imputiraju da mu je međunarodna zajednica naklonjena, odgovorio je:
– Što vam znači naklonost prema nekome tko se bori da ima mogućnosti izabrati svog člana Predsjedništva, što u Ustavu piše. Ja sutra imam Predsjedništvo HNS-a, kada ću sve ljude informirati o onome što smo razgovarali i iza toga će biti tiskovna konferencija i o tim temama. Ja se mogu zahvaliti samo ljudima iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država jer su dali jedan izuzetan doprinos i svojim dolascima i pokušaju traženja rješenja, jer žele pronaći rješenje. Međutim, oni nemaju rješenja, da i to raščistimo. Oni su tražili da mi uz neke preinake naših razgovora, neke stvari usmjere, ali opet traže da se isključivo mi dogovorimo. Znači neće preuzeti na sebe rizik pa da mi odbacujemo njihove prijedloge, kao nekad izmišljeni Fileov model koji ne postoji. Oni ne žele da se modeli zovu po njima, nego da to bude rezultat našeg rada. Nama treba ova država. Meni se čini da su svi spremni da narednim dolaskom ovaj posao potpuno završimo u ovoj neizbornoj godini, mislim da su to vrlo jasno naglasili i meni jutros i kolegi Izetbegoviću. Ja sam preuzeo vrlo jasnu obvezu da ću intenzivno raditi u narednih desetak dana da ponudimo neka zajednička rješenja jer mislim da to nema alternativu, rekao je Čović.