Poznat datum kad euro postaje službena valuta Hrvatske

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Hrvatske Zdravko Marić u Rovinju je izjavio da je zakon o euru u fazi izrade.

Njegov bi nacrt trebalo biti objavljen sredinom siječnja dok se njegovo donošenje očekuje u travnju iduće godine.

Uz taj zakon bit će potrebno promjeniti 46 zakonskih i više od 70 podzakonskih akata prije samog uvođenja eura, rekao je Marić na konferenciji “Hrvatska kao dio eurozone”, koja se održava u Rovinju u organizaciji Večernjeg lista i Istarske županije.

Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a objava formalne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu očekuje se sredinom iduće godine.

“Od tog trenutka Hrvatska praktično ulazi u završnu fazu i sav ovaj posao koji radimo moramo još ubrzati jer je puno posla pred nama”, rekao je Marić, podsjećajući da će biti potrebno povući gotovo milijardu i sto milijuna komada kovanica kuna i 500 milijuna novčanica kuna te obaviti preopskrbu banaka, pošte, Fine i poduzetnika novčanicama i kovanicama eura.

Predstoji veliko prilagođavanje u financijskom sektoru, te sve zajedno ima zajednički naziv, a to su “informiranje i zaštita potrošača kao integralni princip cijelog procesa koji vodimo”, prenosi T portal.

Po njegovim riječima, od kolovoza iduće godine će, kroz zakon o euru, biti regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena, što je jedan od načina da se ublaže pritisci na inflaciju.

“Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna će trajati dualni opticaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena trajat će minimalno godinu dana”, istaknuo je ministar Marić.

Ponovio je da se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.

“I premijer Plenković i guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva slijedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo ‘visokoeurizirano’ društvo i ekonomiju. Pa i HNB je duboko integriran u tokove europskog sustava centralnih banaka, stoga je prirodno ići prema onome što piše u samom pristupnom ugovoru s EU. Kao što je bio dug put ulaska u EU, tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali prije svega zbog toga što je to dobro za našu ekonomiju”, poručio je ministar Marić.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić utvrdio je da je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu.

“To će biti tako jer je u Hrvatskoj najveći valutni rizik, a on je najveći zbog visokog stupnja eurizacije. Većina dugova hrvatskih poduzeća je ili u euru ili indeksirana uz njega. Znači ako dođe do deprecijacije kune prema euru za deset posto, povećat će se dug korporativnog sektora za 20 milijardi kuna (2,7 milijardi eura). Ako bismo gledali sve sektore, dug se povećava za 52 milijarde kuna (6,9 milijardi eura). Zbog toga je rizik visok i kad bi došlo do toga, bili bismo u recesiji. I zato HNB nikad nije dopuštao značajnije fluktuacije tečaja. Dakle, tečaj morate stalno držati fiksnim i vi ste time praktično već u eurozoni’, poručio je guverner HNB Vujčić.

Kako se čulo na otvaranju konferencije, iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz koristi.

Hoće li Hrvatska iskoristiti euro za ekonomski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti teg oko vrata, ovisit će prije svega od strukture i snage domaće ekonomije. Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korišćenja bespovratnih sredstava na temelju Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti, rečeno je na konferenciji.

Latest news
Najnovije vijesti

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here