poravak domaćeg gospodarstva, vidljiv u ovoj godini, nastavio se i na početku jeseni, a dokaz su pokazatelji o rastu izvoza, ali i uvoza, pri čemu poseban značaj imaju podaci iz industrijskog sektora, koji su jasan znak oporavka, a posebice u prerađivačkom sektoru. No, i dalje brine činjenica da postoji visoka razina izvoza sirovina umjesto gotovih proizvoda, a što je boljka domaćeg gospodarstva na koju upućuju ekonomski stručnjaci koji su mišljenja kako treba raditi na transformaciji prema onim industrijskim granama koje će praviti gotove proizvode, a koji onda sa sobom nose i dodanu vrijednost, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o Federaciji BiH, u rujnu je ovaj entitet ostvario izvoz u vrijednosti od 881,169.000 KM, što je za čak 20,4 posto više u odnosu na kolovoz 2021. godine ili 39,3 posto više u odnosu na rujan 2020. godine. Ipak, rastao je i uvoz, čija je vrijednost u rujnu ove godine iznosila 1.409,630.000 KM, što je za 12,9 posto više u odnosu na kolovoz 2021. odnosno 38,6 posto više u odnosu na rujan 2020. godine.
Kada je riječ o gospodarskim granama, u rujnu je najveća vrijednost izvoza od 797,821.000 KM ostvarena u prerađivačkoj industriji, što iznosi 90,5 posto ukupnog izvoza, a najveća vrijednost u uvozu od 1.284,637.000 KM u istoj oblasti te čini 91,1 posto ukupnog uvoza. To pokazuje koliki je zapravo značaj i vrijednost prerađivačke industrije koja i u idućem razdoblju može biti okosnica daljnjeg ekonomskog rasta Federacije, a time i Bosne i Hercegovine.
Istodobno, najveći udio u izvozu u rujnu je ostvaren u industrijskim proizvodima, razvrstanim uglavnom po sirovinama, s vrijednošću od 268,936.000 KM, što je 30,5 posto ukupnog izvoza. Drugim riječima, i dalje je potrebno raditi na unapređenju onih industrijskih grana koje će, umjesto sirovina, izvoziti gotove proizvode. Gotovi proizvod s većom dodanom vrijednošću bi umjesto čiste sirovine trebao stoga biti strateški cilj kojim se vodi sve veći broj izvozno orijentiranih poduzeća u Bosni i Hercegovini, nastojeći pritom iskoristiti pozitivni zamah u izvozu koji je evidentan. Uvidom u analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za prva tri mjeseca ove godine, vidljivo je kako su u sami vrh ipak izbile pojedine grane koje imaju gotove proizvode. Tako je izvoz sjedala u prva tri mjeseca iznosio 143,84 milijuna maraka, što je rast u odnosu na lanjska prva tri mjeseca te nešto manje u odnosu na prva tri mjeseca pretkrizne 2019.
Izvoz namještaja doživio je pravi boom, tako je u prva tri mjeseca iz BiH izvezeno namještaja u vrijednosti od 103,96 milijuna maraka, a što je značajan rast u odnosu na prva tri mjeseca pretkrizne 2019., kada je taj broj iznosio 84,69 milijuna KM. Ipak, kada govorimo o cjelokupnoj BiH, izvoz električne energije kategorija je koja doživljava najveću ekspanziju, a dokaz tomu je podatak kako je samo u prva tri mjeseca ove godine vrijednost izvoza iznosila 233,65 milijuna maraka, a što je značajno povećanje u odnosu na 158,57 milijuna KM iz prva tri mjeseca pretkrizne 2019.
Na razini BiH moguće je pratiti i kretanje u poljoprivrednoj proizvodnji, a posebice gotovih proizvoda. Tako ohrabruje podatak da je u tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle, izvoz konzerviranih pilećih proizvoda porastao s 10,81 milijun KM na 16,19 milijuna maraka. Porastao je i izvoz ulja koje se dobiva od sjemena suncokreta ili šafranike za tehničke ili industrijske svrhe, i to sa 17,47 na 22,12 milijuna KM. Sve su to pokazatelji koji govore da prerađivačka industrija sa svojim gotovim proizvodima ima priliku, a pritom bi je trebale pratiti reforme u tehnološkom, ali i zakonodavnom smislu.