Poznato je da smo tijekom zimskih mjeseci skloniji raznim infekcijama i bolestima.
No, osim njih, javljaju se i glavobolje, bolovi u vratu i leđima te depresivna stanja. Razloga je nekoliko: hladno vrijeme pogoduje razvoju rinovirusa koji su najčešći uzročnici prehlada, a niska vlažnost zraka omogućava bolji prijenos virusnih čestica. Zimi smo češće i u zatvorenom prostoru, gdje se virusi također lakše prenose, a naš imunitet slabi i zbog smanjene fizičke aktivnosti.
Jak imunitet je ključan u borbi protiv infekcija i u održavanju stabilnog raspoloženja, a jedan od njegovih glavnih faktora je vitamin sunca, tj. vitamin D kojeg nam zimi manjka.
Vitamin D svoj sunčani nadimak duguje procesu pri kojem ga naše tijelo sintetizira iz sunčeve svjetlosti od travnja do rujna. Odrasle osobe bi se tijekom navedenih mjeseci trebale svakodnevno izlagati sunčevoj svjetlosti barem 15 minuta od 10 do 15 sati, bez korištenja kreme za sunčanje. No, kako znamo i da je taj period često opasan za zdravlje kože, važno je ne pretjerivati, nego se držati preporuka liječnika.
Iako nas jesen i zima ponekad nagrade sunčanim danima, vitamin D se tijekom tih godišnjih doba ne može sintetizirati jer je sunce preslabo i UVB zrake ne prodiru do kože pod kutem koji je za to potreban pa njegova razina u organizmu opada.
Uloga vitamina D u našemu tijelu je da nam pomaže održavati normalnu funkciju imunološkog sustava, skeletnih mišića koji su pričvršćeni za naše kosti ili tetive, ali i same koštane strukture jer pomaže u pravilnoj mineralizaciji kostiju i apsorpciji kalcija i fosfora.
Zimi nam opada količina vitamina D u tijelu, što često rezultira padom imuniteta i sklonosti prehladama, gripama i sličnim infekcijama. Manjak vitamina D možete prepoznati ako primijetite da u posljednje vrijeme osjećate dugotrajnu iscrpljenost i umor, imate problema sa spavanjem, zubima, ali i zglobovima. To se događa jer smanjene količine vitamina D u tijelu mogu utjecati na slabost kostiju i češće bolove i grčeve u mišićima.
Promjene raspoloženja i češće padanje u depresivna stanja najčešće povezujemo sa stresom ili genetikom, no važan faktor u stabilizaciji raspoloženja je i vitamin D. Naime, prema nekim istraživanjima, vitamin D važan je i u sintezi serotonina koji je jedan od hormona zadužen za reguliranje raspoloženja, a pomaže i kod regulacije apetita i zdravih kognitivnih funkcija.
Primjećujete li kod sebe neke od navedenih simptoma, razmislite o uzimanju vitamina D3 kao dodatka prehrani tijekom zimskih mjeseci, a ponajbolje do travnja, kada naše tijelo ponovno samo može sintetizirati ovaj važni vitamin.
Samo uzimanje vitamina D nije nadomjestak za zdrav život i kvalitetnu brigu o svom tijelu, stoga se potrudite prehranom unijeti što više vitamina D. Najviše ga nalazimo u namirnicama poput jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda te gljiva od kojih sunčanog vitamina najviše ima u shiitake gljivama, bukovačama, lisičarkama i smrčku. Ribu je dobro konzumirati barem dva puta tjedno zbog raznih benefita za naše zdravlje, a jednom tjedno biste na svoj meni mogli uvrstiti i losos, tunu, skušu ili sardinu jer sadrže veće količine vitamina D.
Također, dobro je imati na umu da će se vitamin D bolje apsorbirati ako smanjite konzumiranje kofeina s obzirom na to da studije pokazuju kako je uzimanje većih količina kofeina u danu povezano s deficitom vitamina D.
Uslijed nedostatka vitamina D može doći do razvoja rahitisa i sličnih bolesti koštanog sustava te oslabljivanja imuniteta, što rezultira češćim obolijevanjima i dužim oporavkom od istih. Neke od najugroženijih skupina su ljudi koji provode puno vremena u zatvorenom prostoru i vrlo malo se izlažu suncu. Većem riziku od nedostatka vitamina D izložene su i trudnice, dojilje, dojenčad, ali i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, pušači, osobe tamnije puti te stariji od 65 godina. Također, u rizičnu skupinu pripadaju i ljudi koji boluju od kroničnih bolesti jetre, crijeva ili bubrega, kao i oni koji konzumiraju lijekove poput antiepileptika.
Da biste provjerili pripadate li u skupinu s najvećim rizikom za nedostatak vitamina D, riješite kratki informativni test nastao u suradnji Krke i dr. sc. nutricionizma, docenta Evgena Benedika. Za precizno određivanje razina vitamina D u krvi porazgovarajte sa svojim liječnikom opće prakse kako biste znali na vrijeme prevenirati potencijalne probleme sa zdravljem.
Želite li održati svoj imunitet snažnim, posebice tijekom zimskih mjeseci, kada smo skloniji bolestima, osigurajte si dovoljno sna, izdvojite vrijeme za tjelovježbu, ali i kvalitetnu prehranu. Dobar dodatak za vašu svakodnevnu brigu o zdravlju je i vitamin D3 Krka koji je najbolje uzimati uz nutritivno bogat obrok, a budući da sadrži dnevnu potrebnu količinu vitamina D, nećete morati brinuti jeste li u deficitu. Pogodan je i za vegetarijance, ali i osobe koje boluju od celijakije ili su osjetljive na gluten te ne sadrži dodane konzervanse, bojila ni arome pa je ugodnog neutralnog mirisa, a pogodan je i za djecu stariju od 3 godine. Pobrinite se za svoje zdravlje i osigurajte si sunce u ovom hladnom periodu koji nam stiže.