Ako do kraja godine bude okončan proces konstituiranja vlasti na svim razinama, a istodobno se prihvati i hrvatski plan izgradnje programskih kapaciteta u funkcioniranju struktura vlasti kroz tri ključna zadatka, BiH će u 2023. godini dobiti jedinstvenu priliku za napraviti iskorak na nekoliko polja, počevši od stabilizacije unutarnjih političkih odnosa, napose međunacionalnih, preko provedbe nužnih ekonomskih reformi pa do ubrzanja euroatlantskog puta, piše Večernji list BiH.
Niz reformi
Izborni zakon, odnosno puna provedba presude Ustavnoga suda BiH, na čemu inzistira hrvatska strana, zapravo je dio europskog paketa za BiH, a ako se analizira Mišljenje Europske komisije o BiH, koje definira 14 prioriteta nužnih za otvaranje pregovaračkog procesa, može se jasno vidjeti kako je jedna od ključnih obveza provedba presuda Ustavnog suda BiH, dakle i presude “Ljubić” o legitimnom predstavljanju.
Izmjenama Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt riješen je jedan značajan dio problema legitimnog predstavljanja u Federaciji, no ostaju još neke stvari koje treba dogovoriti, napose kada je riječ o Predsjedništvu BiH, a ako bi se u tome i uspjelo, došlo bi do nužne relaksacije međunacionalnih odnosa, poglavito u Federaciji BiH, što je, uvjereni su i analitičari, strateški cilj Zapada koji na BiH, a poglavito u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih odnosa, gleda kao na ključnu državu na jugoistoku Europe kada je riječ o regionalnoj stabilnosti.
Ubrzati put prema EU svakako je i strateška odrednica Unije koja što prije želi zaokružiti proces proširenja na jugoistoku Europe i dugoročno uvesti taj dio kontinenta u veliku europsku obitelj, a ako bi krajem godine Europsko vijeće odobrilo status kandidata BiH, nove vlasti u BiH morale bi iskoristiti priliku te ubrzano početi s ispunjavanjem preostalih prioriteta kako bi se što prije došlo u poziciju za otvaranje pregovora. Pritom se treba voditi i primjerima iz okruženja. Tako je u slučaju RH vidljivo da je bilo prošlo gotovo godinu i pol dana od dobivanja stratusa kandidata pa do početka pregovora.
Pred novim vlastima u BiH u 2023. niz je izazova ekonomske prirode, prijeteća recesija svakako je jedan od njih, a može se očitovati smanjenjem ekonomskih aktivnosti. Procjene su kako će BDP u BiH rasti stopom od 2 posto, međutim, optimizam ulijevaju najave i kako će doći do konačnog početka pada razine inflacije. Sve zajedno traži koordinirani odgovor vlasti na svim razinama kako bi se rast zadržao na planiranim osnovama, a istodobno provele mjere kojima će se olakšati poslovanje gospodarskih subjekata, napose izvorno orijentiranih, ali i pomoglo stanovništvu mjerama socijalne prirode.
Ekonomski stručnjaci očekivanja su kako bi recesija u eurozoni trebala trajati oko dva tromjesečja, što znači da nas u prvoj polovini iduće godine očekuje pad cijena, ali i mnogo sporiji rast gospodarstva. Druga polovina 2023. trebala bi, ako plan borbe protiv inflacije uspije, donijeti oporavak, što će se reflektirati i na bosanskohercegovačko gospodarstvo.
Projekti EU-a
Vrijednu pomoć u popravljanju ekonomske situacije može pružiti upravo Europska unija, pri čemu s osobitim zanimanjem treba pratiti realizaciju instrumenta pretpristupne pomoći EU-a, IPA-e III, koja je vrijedna čak 14 milijardi eura.
– S povijesnim proračunom od više od 14 milijardi eura Europska je unija još jedanput potvrdila kako je posvećena pružanju potpore zemljama zapadnog Balkana u provođenju reformi i napretku na njihovu putu k europskim integracijama – navela je eurozastupnica Željana Zovko, koja je prošle godine organizirala konferencija “IPA III: sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama”. Budući da količina sredstava ovisi isključivo o kvaliteti pripremljenih projekata, ali i spremnosti svake od zemalja da unutar svojih struktura ispuni zahtjevne uvjete koje postavlja Unija, unutarnja politička stabilizacija prilika u BiH bit će ključan preduvjet za prijavljivanje na što više projekata i dobivanje što većih iznosa financijske pomoći.