Novi njemački kancelar Olaf Scholz svečano je u srijedu prisegnuo u Bundestagu, čime je i formalno preuzeo kancelarsku funkciju.
“Zaklinjem se da ću svu svoju moć posvetiti njemačkom narodu i u njegovu korist i zaštitu. Držat ću se i štititi njemački ustav i zakone, savjesno ću ispunjavati svoje zadaće i štititi svakoga”, rekao je Scholz, čitajući iz njemačkog Ustava.
Da je prije nekoliko mjeseci netko predviđao da će sljedeći njemački kancelar najvjerojatnije biti socijaldemokrat Olaf Scholz, ljudi bi mu se smijali. SPD je u tom trenutku u anketama imao oko 15 posto podrške te se činilo da se bitka na izborima za Bundestag prvenstveno vodi između demokršćana i Zelenih, koji su za kancelarku kandidirali Annalenu Baerbock.
No kandidatkinja Zelenih se pokazala nedorasla tom izazovu, kao uostalom i kandidat CDU-a Armin Laschet, koji je u kampanji napravio niz gafova, uključujući i onaj kada se smijao u pozadini dok je izjavu na poplavom pogođenom području davao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Istovremeno se sada već bivši ministar financija Scholz prezentirao kao smireni državnik, jedini pravi nasljednik Angele Merkel, iako uopće nije iz njene stranke.
“Nedavno je objavljena fotografija u Süddeutsche Zeitungu u kojoj Scholz drži ruke u položaju koji je popularizirala Merkel – takozvani Merkeličin romb. On je također besramno citirao njenu slavnu rečenicu iz predizborne kampanje 2013. godine: ‘Poznaješ me.’ To je jedinstven način vođenja kampanje: nikada se u Njemačkoj nijedan kandidat nije pokušao predstaviti kao klon svog prethodnika”, napisao je njemački tjednik Der Spiegel par tjedana pred izbore.
“Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholzu se lako prodati kao njezin prirodni nasljednik jer je Merkel vladala kao socijaldemokrat. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću – onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, uključujući poboljšanja pružatelja skrbi, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za mirovinsku reformu. Obojica su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega, Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i s Merkel”, zaključio je Der Spiegel.
Zadaci s kojima će se suočiti nova savezna vlada ogromni su: suprotstavljanje klimatskim promjenama, konačno primjetno napredovanje digitalizacije u Njemačkoj, ublažavanje društvenih teškoća pandemije. “Pa ipak, kontroverze oko najboljih planova za te zadatke nisu dugo dominirale izbornom kampanjom”, naveo je Der Spiegel.
Cijela se stvar svela na sukob ličnosti, a pouzdani Scholz, kojega njemačka javnost dobro poznaje, mnogima se čini kao najbolji način da zadrže status quo. To je definitivno dio tajne njegova uspjeha kojim je povukao i SPD do prvog mjesta na parlamentarnim izborima.
Također, u vrijeme katastrofa, poput pandemije ili poplava koje su ljetos pogodile Njemačku, mjesto ministra financija koji objavljuje ohrabrujuće vijesti o vladinoj pomoći, vrlo je medijski istaknuto. Scholz je to znao iskoristiti stjecanju aure trezvenog državnika koji zna što treba učiniti u pravom trenutku. U televizijskim debatama s Laschetom i Baerbock Scholz je redovito dobivao najbolje ocjene gledatelja, koji cijene njegovu smirenost i kompetencije.
Znakovito da je i SPD-ova predizborna kampanja, otkako se uvidjelo da Scholzu kao političaru raste popularnost, potpuno skrojena po mjeri kancelarskog kandidata. Kopredsjednici SPD-a Saskia Esken i Norbert Walter-Borjans, koji važe za predstavnike lijevog krila stranke, u kampanji su se povukli u drugi plan i tako scenu prepustili Scholzu, koji je stranku doveo do pobjede.
Scholz iza sebe nema ni neki uzbudljiv životopis: on je tipično dijete poslijeratne Zapadne Njemačke.
Rođen je 1958. u Osnabrücku, no već s tri godine obitelj seli u obližnji Hamburg, gdje je Olaf završio pravni fakultet, nakon kojeg je uslijedila zavidna karijera odvjetnika za radno pravo.
Iako je u SPD ušao već sa 17, njegova ozbiljnija politička karijera je počela tek nakon što je napunio 40 godina. Od tada je u prvoj koalicijskoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra rada, u međuvremenu je bio gradonačelnik Hamburga (2011.-2018.), da bi se nakon parlamentarnih izbora 2017. ponovno vratio u vladu i postao ministar financija.
U skladnom je braku s Brittom Ernst, nemaju djece i žive u Potsdamu pored Berlina.
Dok je bio gradonačelnik Hamburga, dogodio mu se i vjerojatno najveći politički promašaj u karijeri. Naime, Scholz je pristao da se u Hamburgu održi summit G20, unatoč upozorenjima da bi to u ovom gradu s jakom lijevom i alternativnom scenom moglo izazvati nerede. Baš to se i dogodilo, a Scholz se kasnije posipao pepelom.
Kako primjećuju njegovi biografi, Scholza odlikuju kvalitete koje se, prije svega, cijene na sjeveru Njemačke među Hanzeatima, potomcima srednjovjekovne gospodarsko-političke tvorevine, na koju su sjeverni Nijemci još uvijek vrlo ponosni i zbog čega, kako im predbacuju u ostatku Njemačke, na ostatak zemlje gledaju malo s visoka.
Scholzovoj predizbornoj kampanji nije naštetilo ni što je njemačko tužiteljstvo zbog sumnje na propuste u borbi protiv financijskog kriminala nekoliko dana pred izbore izvršilo pretres u ministarstvima financija i pravosuđa u sklopu istrage protiv vladine agencije za sprečavanje pranja novca.
Istraga protiv Financijske obavještajne jedinice (FIU) želi utvrditi je li naređeno da se zanemare upozorenja o sumnjivim transferima novca. FIU je agencija ministarstva financija koje vodi socijaldemokrat Olaf Scholz.
Glasnogovornik tužiteljstva rekao je da je istraga pokrenuta nakon zaprimanja pritužbi da FIU nije reagirao na upozorenja o sumnjivim transakcijama vrijednim milijune eura koje su se odvijale od 2018. do 2020. godine, između ostaloga i prema Africi.
Scholz pak tvrdi da nije bilo nikakvih neregularnosti.