Uz dugogodišnji problem malih plaća i nezaposlenosti, globalna recesija otežala je ionako težak život bh. građana. Prehraniti obitelj u trenutačnoj situaciji postao je najteži zadatak koji se, kažu građani, unatoč svemu, mora izvršiti. Brojni se zadužuju kako bi uspjeli “pregurati” mjesec i pokriti osnovne troškove koji se ne mogu izbjeći.
Prema podacima portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života, četveročlanoj obitelji mjesečno su potrebne 2.893 KM, i to bez stanarine.
Primjera radi, ako u jednoj četveročlanoj obitelji rade dva člana i imaju prosječnu plaću po tisuću maraka, to i dalje nije ni blizu dovoljan iznos kojim bi mogli pokriti sve troškove, a da ne govorimo o obiteljima gdje radi samo jedan član.
Ni život samcima, prema podacima, nije nimalo jeftiniji. Za troškove im, ne računajući stanarinu, trebaju 859,62 KM. Troškovi bh. stanovnika prosječno iznose 25,39 posto, a najam je u prosjeku 52,83 posto niži nego u Hrvatskoj. Promatrajući podatke u bh. gradovima, vidljivo je kako je najskuplji Mostar.
Naime, četveročlanoj je obitelji za život u gradu na Neretvi mjesečno potrebna 3.338,71 KM, u Sarajevu 3.187,56 KM, dok je, prema podacima, najjeftiniji život u Banjoj Luci u kojoj su za mjesec dana života četveročlanoj obitelji potrebne 3.029,63 KM.
Troškovi življenja visoki su i u zemljama regije te i njihovi građani jedva mogu priuštiti nužno za život.
Naime, četveročlanoj obitelji u Hrvatskoj prosječno je potrebno više od 1.000 KM nego u BiH. Kako prikazuju podaci, obitelji u Hrvatskoj, bez stanarine, za troškove života potrebno je 3.911,98 KM, a samcima 1.141,79 KM.
Da je život u glavnom gradu uglavnom najskuplji, najbolje znaju Zagrepčani. Kako bi dostojno preživjela mjesec, obitelj na raspolaganju mjesečno mora imati 4.236,98 KM, oko 1.000 KM više nego u Sarajevu i Mostaru.
Život se po skupoći u BiH i Srbiji, barem prema podacima, puno ne razlikuje. Za životne troškove, bez stanarine, obiteljima je potrebno 2.959,47 KM, a samcima u prosjeku 875,05 KM. No, uspoređujući iznose novca koji su potrebni za život obitelji, primjerice, u Mostaru i Beogradu razlika je u nekoliko maraka. Osobama koje same žive u Crnoj Gori, pak, trebaju 895,03 KM bez stanarine, a obiteljima 3.119,36 KM, gotovo jednako kao i u Podgorici, glavnom gradu ove države.
Iz ovih podataka vidimo kako je u svim zemljama okruženja situacija slična, cijene su visoke, a iznos plaća ih ne prati. Usporedili smo i cijene osnovnih životnih namirnica, restorana i osnovnih potrepština u BiH i regiji.
Za jedan obrok u jeftinijem restoranu u BiH prosječno je potrebno izdvojiti oko 8 KM, Hrvatskoj više od 14 KM, Srbiji oko 11,60 KM, a u Crnoj Gori oko 11,70 KM. Ručak za dvije osobe u bh. restoranima stoji oko 40 KM, Hrvatskoj oko 64,70 KM, Srbiji 49,82 KM, a Crnoj Gori 48,88 KM. Oni koji, uz ručak, žele popiti pivo u boci od 0,33 l u restoranima u BiH, izdvojit će oko 3 KM, Hrvatskoj oko 4,60 KM, Srbiji 4,15 KM, a u Crnoj Gori 4,11 KM.
Provjerili smo i kako se kreću cijene u trgovinama u BiH te zemljama regije, a kako vidimo, tu BiH prednjači po najnižim cijenama. Naime, kako je prikazano u podacima, litra mlijeka u BiH prosječno stoji 1,41 KM, Hrvatskoj 1,71 KM, Srbiji 1,60 KM, a Crnoj Gori 1,62 KM. Za kilogram riže u bosanskohercegovačkim trgovinama nužno je prosječno izdvojiti 2,20 KM, Hrvati plaćaju 3,29, Srbi 2,32, a Crnogorci 2,74 KM.
Budući da su u posljednje vrijeme poskupjeli gotovo svi proizvodi, promijenile su se i cijene voća i povrća. Tako kilogram naranči u BiH prosječno stoji 2,36 KM, Hrvatskoj 2,64 KM, Srbiji 2,07 KM te Crnoj Gori 2,09 KM. Kilogram filea u BiH u prosjeku stoji 9,82 KM, Hrvatskoj 13,64 KM, Srbiji 9,57 KM i Crnoj Gori 9,12 KM.